Društvo maslinara Bar nastavlja elektronsku Školu maslinarstva, započetu prvog novembra. O sadnji masline govori Dino Mujić, sekretar Društva maslinara Bar.
Kako ovaj iskusni maslinar ističe pravilna sadnja maslina je veoma važna, a na taj način znanja naših tradicionalnih maslinara prenose se na one koji tek počinju da se bave uzgojem ove plemenite biljke. Takođe, ništa manje od pravilne sadnje sadnica maslina, nije ni znanje o vrsti zemlje i likoaciji koje bi trebalo izabrati, to jest mjestu koje maslina najviše voli.
– Kada planiramo da zasadimo maslinjak prvo bi trebalo da znamo da je ova biljka osjetljiva na mikroklime. Ako se u samom startu pogriješi sa mikrolokacijom i odabirom sorte masline za određeno mjesto, naš budući maslinjak neće napredovati onako kako treba. Događa da se u razgovoru maslinari uzimaju za primjer određene parcele koje su istovremeno posađene, ali ne napreduju isto. Ali kada se zainteresujemo šta se dešavalo prije sadnje, uvijek se nađe adekvatno objašnjenje u vezi sa sortom, starosti sadnice, ili načinom sadnje, količinom đubriva i kvalitetom zemljišta. Maslina voli otvorene položaje i stalno strujanje vazduha. Uspijeva najbolje na dubljim terenima, i mada se u narodu govorilo „neće maslina debelicu zemlju”, sada sa novim zasadima što na primorju, što u unutrašnjosti Crne Gore, vidimo i svjedoci smo da itekako hoće – ističe on.
Dobro održavanje masline i na plićim terenima daće dobre prinose, što odgajivači na primorju najbolje znaju.
– Predlažemo da se na ovakvim terenima dodaje dobra zemlja oko korijena masline, naravno, ko je u mogućnosti i ima pristup maslinjaku – objašnjava on.
Prema njegovim riječima, kako bi buduća sadnica masline napredovala i rasla onako kako se očekuje treba povesti računa i o veličini sadne jame, kvaliteta zemlje, prostora uzmeđu sadnica...
– Pravilna veličina sadne jame trebala bi biti jedan puta jedan metar sa 0,80 cm dubine. Gornji sloj zemlje odvojiti na jednu stranu, a donji dio obično lošije zemlje na drugu stranu. Prilikom sadnje ukoliko je donji dio zemlje veoma loš, pokušati taj dio zemlje nadomjestiti boljom zemljom ili đubrivom. U sadnoj jami treba dodati tridesetak kilograma stajskog đubriva koje se promiješa sa zemljom. Ukoliko je rađena analiza zemljišta, onda na osnovu analize dodajemo one elemente koji fale kroz vještačko đubrivo. Korijen sadnice ne smio biti u direktnom kontaktu sa đubrivom, zato je potrebno izdvojiti potrebnu količinu zemlje oko samog korijena. Zavisno od veličine sadnice masline, ostaviti prostor u sadnoj rupi od 10 do 15 cm da ona uđe u zemlju iznad korijena. Računa se da prilikom navodnjavanja ta zemlja dođe u ravni korijena – ističe Mujić.
Sama činjenica da staro maslinovo stablo ne bi trebalo dirati u proljeće, odnosno skidati sa njega guke zbog presađivanja, govori nam da sađenje masline na tradicionalan način treba odraditi pri kraju jeseni.
– Možemo vidjeti da maslinari skinu, odvale sa svojih maslina tokom jeseni ili zime sadnice i presade ih u veće kante gdje one formiraju korijen i kasnije mnogo lakše nastavljaju rasti u sadnoj jami – ističe Dino Mujić.
D.S.

---

Zasaditi na jednoj parceli nekoliko maslina manje da bi stabla imala prostor za normalan rast i razvoj
Razmak sadnih jame zavisi od toga kako maslinar želi da formira krošnju masline.
– Za formiranje slobodne krošnje koja je na primorju rasprostanjena, potrebno je pedesetak kvadrata. Ukoliko se maslinar odluči na drugačiji oblik krošnje, poput slobodne ili polikonične vaze, onda je potrebno oko 35 kvadratnih metara, što znači da bi trebalo da na nekih stotinjak kvadratnih metara bude posađeno tri sadnice masline. Dešava se da maslinari sade na razmaku od šest puta šest ili sedam puta pet metara i da pritom formiraju kotlastu krošnju koja traži više prostora. U prvim godinama to nije problem, ali maslina je višegodišnja biljka i kasnije to bude gusto i krošnje tih maslina nemaju dovoljno svjetlosti, teže je na njima odrađivati agrotehničke mjere poput folijarnog tretiranja i zaštite, kao i rezidbe. Preporuka je da se na određenoj parceli posadi nekoliko sadnica maslina manje, kako bi ostale sadnice imale prostor za normalan rast i razvoj. Maslinar će time dobiti prostor da nekad, kada je potrebno, zapali grane od rezidbe i zaostalu travu prilikom košenja – napominje Mujić.


Sadnica masline iz kontejnera može se posaditi u bilo koje doba godine
Kada je u pitanju termin sadnje, kaže da zavisno od toga na kojem terenu se sadi sadnica masline, te kakva je sadnica - da li je u kontejneru ili je od guke, tj. odvaljenica od stabla, zavisiće i termin sadnje.
- Sadnicu masline koja se nalazi u kontejneru i koja ima već formirani korjenov sistem možemo posaditi u bilo kojem periodu godine. Sadnja u proljeće na terenima koji imaju mogućnost navodnjavanja je dobra, jer sadnica ulazi u ljeto i sa pravilnim navodnjavanjem poraste mnogo više nego nenavodnjavana sadnica. Jedan od važnih detalja prilikom sadnje sadnice masline iz kontejnera je i kolac, odnosno kolci. Takva sadnica ima već formiran korijen i u pravilno pripremljenoj sadnoj jami ona krene da raste mnogo brže nego li sadnica iz guke. Tu dolazi do brzog stvaranja lisne mase i ako sadnica nije dobro pričvršćena uz kolac, ili dva kolca, moglo bi doći do prevrtanja stabla. Kolčevi se stavljaju kontra vjetru, obično je to pravac sjever-jug – ističe sekretar Društva maslinara Bar.